19.7 C
Loznica
26. 7. 2024.

NA DANAŠNJI DAN, 6. aprila 1941. godine oko 50 nemačkih, italijanskih i mađarskih divizija krenulo je u napad na Beograd.

Italijansko kraljevsko poslanstvo o tome je zapisalo:

„Ujutru u 6:15h izaslanik Nemačke telefonom me obavestio putem radija je saznao da je firer nemačkim trupama izdao zapovest za dejstvo protiv Jugoslavije.

Ujutru u 7:10h prvi talasi nemačkih aviona počeli su da bombarduju Beograd. Tokom čitavog dana bombardovanje je bilo veoma intenzivno i gotovo neprekidno. Najstrašnije eksplozije desile su se oko 10:30h.

“U napadu na Jugoslaviju nemilosrdno su bombardovani gradovi Srbije: Beograd, Kragujevac, Kraljevo, Niš i Leskovac. Samo Beograd je tog dana imao blizu 4000 žrtava, a uništena je, između ostalog, i Narodna biblioteka sa kulturnim blagom neprocenjive vrednosti. Pod komandom generala Lera, nemačka 4. vazduhoplovna flota bombardovala je Beograd 6. aprila 1941. godine. Mete napada nisu bile samo vojni objekti, već i železnička stanica, električna centrala, pijace, školske zgrade, bolnice, porodilište, itd… „

Uništeno je preko 600, teško oštećeno preko 1 600, a delimično oštećeno preko 6 800 zgrada.“ Protivavionska odbrana i malobrojni lovački avioni dejstvovali su prvog dana izolovano, mada u nekim slučajevima hrabro.

Italijanski poslanik ipak kaže da je nastalo „opšte bežanje iz zastrašenog grada“. „Po priznanju nemačkih oficira“, saznajemo iz istog dokumenta, „to je bilo najkompletnije bombardovanje nekog grada puno efikasnije od Varšave, jedino uporedivo sa Kovenrtijem.“

Ove događaje je u svojim Memoarima zabeležio i tada poručnik jugoslovenske vojske, a kasnije kapetan i četnički vojvoda, komandant Prvog ravnogorskog korpusa, Zvonko Vučković.

On piše: “Te druge noći rata prošao sam kroz Beograd sa jednog kraja na drugi, od Topčiderskog brda do Pančevačkog mosta, a da nisam sreo ni živu dušu. Ruševine na kojima je tinjala vatra i odjek mojih koraka kroz puste, bombama prokopane ulice dodavali su osjećaju jeze u samrtnoj tišini grada koji je do juče vrvio životom. Posle prvih vazdušnih napada u kojima je izginulo oko pet hiljada građana, stanovnici Beograda razmiljeli su se po obližnjim selima i zaseocima da bi spasili gole živote…”

Najnovije vesti
Slične vesti

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovde unesite svoje ime