21.5 C
Loznica
27. 3. 2024.

Kako je Marina iz Loznice postala jedna od najuticajnijih žena u svetu gejminga

Neverovatan uspeh mlade Srpkinje.

Dok mnogi u Srbiji do svoje 30. godine ne uspevaju, nažalost, da nađu stalan posao i osamostale se, Marina Ivanović je od devojke iz Loznice postala uspešna poslovna žena koju je prestižni magazin Forbs 2021. godine izabrao za svoju listu 30 ispod 30.

Marinu je Forbs prepoznao kao izvanredan talenat u oblasti sporta i igre budući da se bavi regrutacijom u gejming sektoru. Uz to, istaknuto je i njeno zalaganje za LGBT prava i osnaživanje žena u gejming industriji.

Marina, koja je inače profesorka engleskog jezika, jedna je od retkih žena u gejming industriji. Ali video-igrice su, navodi, oduvek bile deo njenog života.

„Još kao mala sam provodila sate sa sestrom i mamom ispred Sege Genesis, tako da je za mene ulazak u gejming industriju nekako bio kao povratak kući. Što se tiče moje karijere u domenu ljudskih resursa i uže struke zapošljavanja u tech industriji, moj izbor da se baš ovim bavim dolazi od objedinjene ljubavi za psihogiju, tehnologiju i jezike – moju sferu obrazovanja“, ističe Marina, koja je od Loznice i Novog Sada stigla do San Franciska, Malte i Berlina.

I tako je jedna devojka koja je odmalena pratila IT vesti i tehnološke inovacije sa tatom došla do mesta Head of Recruitment u gejming studiju Kolibri u Berlinu, koji je inače deo Ubisofta, a postala je i ambasadorka organizacije Women in Games.

Marina kaže da su joj pre svega toga svaka nagrada za uspeh u školi bili gedžeti, ali se na kraju ipak odlučila za studije jezika jer ju je fascinirala moć ljudskog jezika u stvaranju i oblikovanju čoveka i uticaj koji on ima na našu percepciju sveta.

„Na taj način sam se dotakla i tema vezanih za psihologiju, psihoanalizu i psiholingvistiku, a nakon završetka studija imala sam malo nade da ću zapravo naći struku u kojoj mogu da objedinim moje tri strasti: jezike, psihologiju i tehnologiju.“

Nakon završetka fakulteta Marini se ukazala prilika da se priključi agenciji za regrutaciju na Malti i na taj način uđe u IT industriju.

“Dugo vremena nakon što sam počela da radim s njima nisam mogla da poverujem da je moj čudan spoj interesovanja, koja su mi se nekad činila kao prokletstvo, postao glavni razlog zašto sam baš ja dobila posao na kraju”, kaže ona za sajt netokracija.rs.

A leto pre završetka studija provela je radeći u San Francisku, kada je shvatila da joj jako prija mulltikulturalno okruženje i da želi da nastavi karijeru u inostranstvu.

“Tokom studija sam radila kao frilenser u domenu grafičkog dizajna i imala sam slobodu kretanja vezanu za radno mesto. A što se tiče Malte, svi smo nekako nekad maštali da živimo na ostrvu – makar nakratko i Malta je zaista kao taj zamišljeni mali delić raja”, ističe.

Nakon par meseci shvatila je da je Malta brzo postala središte industrija u domenu iGaming-a i Blockchain-a, što je značilo da se najbolji IT talenat doseljavao na ostrvo da bude deo ogromne inovacije koje su ove dve industrije gurale napred u celom svetu.

„Sve to je oslikavalo uzbudljivu i izazovnu klimu IT sveta, u kome sam, pored rada sa sjajnim talentovanim pojedincima, dobila i neverovatnu priliku da doprinesem radu sa startapima koji su se borili da isprate tokove inovacije i ubrzan rast na globalnom nivou i stoga imali svoje izazove u domenu ljudskih resursa. Klima konstantnog napretka je ono što je u potpunom saglasju sa mojim karakterom, te zadovoljstvo na svakodnevnom nivou rezultuje uspehom u poslu.“

Nakon godinu dana Marina je odlučila da napusti Maltu jer je želela da nastavi karijeru u središtu evropskog IT sektora, a kako nije bilo puno gradova gde je to mogla, Berlin je bio njen prvi izbor. Tada i zvanično ulazi u gejming industriju.

„Kolibri je tada još bila izuzetno mlada kompanija koja je ušla u fazu ubrzanog rasta, ali već uveliko veliki igrač u domenu ‘idle free-to-play’ mobilnih igara. To je direktno značilo i ubrzan rast u pogledu zapošljavanja i planova za razvoj u domenu stručnog kadra. Ja sam bila prva zaposlena u odeljku za regrutaciju sa zadatkom da oformim svoj tim i izgradim neophodne strategije zapošljavanja kako bismo ispratili ubrzan rast kompanije.“

Za tri meseca je imala tim od petoro ljudi, te su već uveliko bili na putu da udvostruče kompaniju te godine.

„Od prvog dana, pa do sada, nijedan dan nije bio isti i to je zaista privilegija koju smatram da mnogi drugi poslovi ne pružaju.“

Marina dodaje i da gejming od ostalih profesija izdvaja zapravo energija i strast koju ljudi ulivaju u svoj rad.

“Ta misija koja prevazilazi profesionalne granice i težnje da se konstanto stvara nešto novo, zanimljivo i inspirativno oslikava osnovnu ljudsku prirodu i težnju da se igra, imajući u vidu da igra vodi u kreaciju, a kreacija u proizvod”, navodi ona.

Kada sve to prepozna i Forbs, jasno je da je u pitanju trud i rad vredan velikog priznanja.

„Još ga posebnijim čini to da zapravo odražava moj rad u domenu različitosti i inkluzije u gejming sektoru, ali i generalno na moj dublji fokus u domenu rodne ravnopravnosti i negovanju ženskog talenta. Ova tematika za mene na profesionalnom i personalnom nivou ima veliki značaj i stoga je i moj rad do sada bio dosta fokusiran na podizanje svesti vezano za značaj različitosti na radnom mestu – ne samo u finansijskom i poslovnom smislu, nego i u smislu radne atmosfere i motivisanosti na poslu“, kazala je Marina Ivanović za BIZlife.

Dodaje i da je za mesto na Forbsovoj 30 ispod 30 listi veliki uticaj imao i njen rad vezan za inicijative oko inkluzije i različitosti vezane baš za gejming sektor.

Gejming kao industrija – u profesionalnom, ali i potrošačkom smislu – poznat je po pristrasnosti ka jednoj specifičnoj grupi ljudi, koja je generalno dominantno vezana za mušku populaciju, ukazuje Ivanović.

„Posmatrajući to gde smo danas, vidimo da nije postignut veliki napredak. Čak i gledajući grane igara – poput mobilnih igara – koje su procvetale poslednjih godina kada su pokreti za ženska prava bili prisutni i snažni, i dalje se borimo da vidimo snažne ženske uloge sa složenim narativima koji verno prikazuju složenost ženskog identiteta. Ipak, još imam nade jer se organizacije poput ‘Žena u igrama’, čiji sam i ja član, bore da proaktivno podignu svest o tome zašto nam je potrebno više ženskih uzora i kako možemo žene postaviti za uspeh u industriji“, kazala je Marina za euronews.

Što se tiče tržišta za mlade ljude u Srbiji, smatra da naša zemlja ima jako puno potencijala, ne samo po pitanju izuzetno nadarenih mladih ljudi već i kad se radi i o jakoj radnoj etici koja je, kaže, nekako kulturološki deo svih nas.

„Takođe smatram da imamo veliki potencijal da sa kvalitetnije strukturisanim obrazovnim programima pripremimo mlade bolje za rad u startap okruženju i da ih stoga zadržimo u Srbiji odmah nakon studija“, zaključuje Marina Ivanović.

Izvor zadovoljna.nova.rs

Najnovije vesti
Slične vesti

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovde unesite svoje ime